Kako da napraviš godišnji budžet škole ili kluba: model koji staje na jednu tabelu.
Većina malih škola zna koliko je novca na računu danas, ali ne i koliko će ga biti u julu. Budžet ne mora da bude dokument za banku. Dovoljna je jedna tabela koja na vreme pokaže kada će novca biti malo, koliko grupa ti treba i šta možeš sebi da priuštiš.
Korak 1: prihodi po mesecima
Ne množi članarinu sa dvanaest. Škole i klubovi imaju sezonu, pa prihod planiraj mesec po mesec: broj polaznika puta prosečna članarina, plus posebne stavke kao što su kamp ili kotizacije. Uzmi prosečnu cenu posle popusta, a ne cenu iz cenovnika. Ako ne znaš kako je stvarno izgleda, pomaže tekst o popustima za braću i sestre.
Računaj i na pad. Ako ga ne znaš iz prošle godine, napravi oprezniju verziju u kojoj od septembra do juna deo polaznika odlazi, jer se to skoro uvek dešava.
Korak 2: podeli troškove na tri grupe
- Stalni: zakup, plate zaposlenih, knjigovođa, softver, telefon i internet.
- Promenljivi: honorari po održanom času, materijal, provizije i putni troškovi.
- Povremeni: oprema, koncert, turnir, dizajn, reklame, usavršavanje i kupovina za novu školsku godinu.
Povremeni troškovi su oni koji iznenade. Rasporedi ih na konkretne mesece. Godišnji koncert ili nova strunjača se ne pojavljuju slučajno.
Korak 3: složi ih u tabelu
Primer je izmišljen, prikazani su samo neki meseci, a iznosi su u hiljadama dinara:
| Mesec | Prihod | Stalni | Promenljivi | Povremeni | Razlika | Stanje |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Septembar | 420 | 160 | 120 | 60 | +80 | 230 |
| Oktobar | 480 | 160 | 135 | 0 | +185 | 415 |
| Decembar | 470 | 160 | 130 | 90 | +90 | 640 |
| Jun | 390 | 160 | 110 | 120 | 0 | 780 |
| Jul | 120 | 160 | 30 | 0 | -70 | 710 |
| Avgust | 40 | 160 | 10 | 80 | -210 | 500 |
Kolona „Stanje” je najvažnija. Ona pokazuje koliko novca imaš na kraju meseca, a ne da li je taj mesec bio dobar. Više o letnjem periodu piše u tekstu rezerva za letnje mesece.
Klasiko drži učenike, raspored, prisustvo i članarine na jednom mestu, sa IPS QR uplatama i uvozom iz Excel-a. Probaj ga 14 dana besplatno.
Korak 4: napravi tri verzije
- Oprezna: 15% polaznika manje od plana.
- Očekivana: tvoja najbolja procena.
- Dobra: otvaraš dve grupe više.
Plan za nove troškove pravi prema opreznoj verziji. Ako nešto možeš da priuštiš samo u dobroj varijanti, onda još ne možeš.
Tri greške u prvom budžetu
- Plan sa punim grupama: računaj sa stvarnim brojem polaznika, a ne sa kapacitetom sale.
- Vlasnik radi besplatno: upiši i svoju isplatu. Ako je nema u tabeli, budžet izgleda bolje nego što jeste.
- Porezi na kraju: poreske obaveze i usluge knjigovođe treba da imaju svoj red svakog meseca.
Korak 5: jednom mesečno uporedi plan i stvarnost
Petnaest minuta prvog radnog dana u mesecu dovoljno je da upišeš stvarne brojeve pored planiranih. Velike razlike znače da treba da reaguješ:
Da li je prihod manji jer ima manje polaznika ili jer neko nije platio? Koji je trošak prešao plan? Treba li da menjam nešto za sledeći mesec?
Razliku između ove dve stvari vidi dobra evidencija. Klasiko pokazuje zaduženja i uplate po mesecima, pa odmah vidiš koliko novca kasni, a to se slaže i sa tekstom šest brojeva koje vlasnik škole prati. Sa budžetom u ruci lakše razgovaraš i sa knjigovođom, jer imaš šta da mu pokažeš.
